NAKON što Senat sutra (23. travnja) usvoji prijedlog zakona o pomoći Ukrajini te ga dan kasnije predsjednik Biden potpiše, ponovno će prema Kijevu krenuti deseci milijardi dolara. Senat je još 13. veljače izglasao jedinstveni paket pomoći Ukrajini, Izraelu i Tajvanu vrijedan 95 milijardi dolara, no sada mora ponovno glasati jer je Zastupnički dom taj prijedlog izglasao kao tri odvojena zakona. Međutim, to je samo formalnost.

Kad predsjednik Biden potpiše zakon o pomoći Ukrajini, vrijedan 60.8 milijardi dolara, prva pomoć u obliku granata kalibra 155 mm trebala bi ući u Ukrajinu već u petak. To je moguće jer je američka vojska nagomilala značajne količine streljiva, posebice granata za haubice, u blizini Ukrajine te ih sad samo treba ukrcati na kamione i prevesti preko ukrajinske granice. 

S obnovom američke pomoći obnovila se i vjera Ukrajinaca da ipak neće izgubiti rat. Ako su nešto Ukrajinci shvatili u protekle dvije godine, onda je to da SAD pomaže, dok drugi uglavnom filozofiraju. Posljedično, kad je američka pomoć obustavljena, počela je kopnjeti vjera u pobjedu. Stoga ne čudi oduševljenje i ukrajinskih medija, i političara i javnosti. Tamošnji mediji naveliko pišu kako će ponovno krenuti isporuke ne samo topničkog streljiva već i projektila zemlja-zrak, ali i dugo željenih projektila zemlja-zemlja MGM-140 Army Tactical Missile System (ATACMS).

Stižu moćni ATACMS-i

Ukrajina je već dobila te projektile, ali u najstarijoj varijanti M39 Block I dometa 165 kilometara i s kasetnom bojnom glavom. No sada bi trebali biti isporučeni projektili M39A1 Block I dometa 300 kilometara i s razornom bojnom glavom mase 174 kg. S njima bi Ukrajinci mogli gađati most koji spaja Rusiju s Krimom. Iako se ATACMS projektili izravno spominju u zakonu, dodan je i članak koji dozvoljava predsjedniku Bidenu da odgodi isporuku zbog političkih ili vojnih razloga.

Za pomoć Ukrajini Kongres će, nakon što zakon prihvati i Senat, dati ogromnih 60.8 milijardi dolara. Međutim, tek će 13.8 milijardi dolara izravno otići ukrajinskoj vojsci kao oružje i streljivo. Čak 23.2 milijarde dolara dobit će Pentagon kako bi popunio ispražnjene zalihe, ali i investirao u povećanje kapaciteta i modernizaciju američke vojne industrije. Naravno, povećanjem proizvodnih kapaciteta, prije svega proizvodnje streljiva, i Ukrajina će moći dobivati veću pomoć.

Međutim, činjenica je da će američka vojna industrija dobiti skoro deset milijardi dolara više nego Ukrajina. Još 11 milijardi dolara otići će na financiranje aktivnosti američkih oružanih snaga u Europi, prije svega u državama koje graniče s Ukrajinom, Rusijom i Bjelorusijom. Sad je na Bijeloj kući i Pentagonu da razrade plan kako u preostalih osam mjeseci potrošiti 13.8 milijardi, prije nego što se u Ovalni ured Bijele kuće vrati Donald Trump.

Prvi veliki poraz Trumpa

Izglasavanje pomoći Ukrajini u Zastupničkom domu Kongresa neće imati posljedice samo za Ukrajinu. Imat će, i već ima, ogromne posljedice na američku politiku. Za prijedlog pomoći glasalo je 210 zastupnika Demokratske stranke (tri nisu pristupila glasanju), bez ijednog glasa protiv. Istovremeno, republikanci su se rascijepili. Za ih je bio 101, a protiv 112. Jedan se suzdržao, a četiri nisu pristupila glasanju.

Stoga je to daleko najveći poraz Trumpa i njegove MAGA frakcije od početka predizborne kampanje. Iako je na čelo Republikanske stranke uspio postaviti snahu Laru Trump te pokušao tamošnju javnost uvjeriti kako njegovi MAGA sljedbenici dominiraju strankom, glasanje za pomoć Ukrajini pokazalo je da ne dominiraju niti Zastupničkim domom.

Američki mediji istaknuli su da se među 112 republikanskih zastupnika koji su bili protiv nalazi znatan broj onih koji još uvijek čekaju potvrdu nominacije na izborima za Kongres, koji će se održati istovremeno s predsjedničkim u studenom. Želeći izbjeći izravan sukob sa stranačkom krajnjom desnicom, glasali su po njihovoj volji znajući da će demokrati i umjereni republikanci skupiti više nego dovoljno glasova.

Zanimljivo je da je sam Trump, procjenjujući što bi se moglo dogoditi, predlagao da se Ukrajini umjesto izravne pomoći odobre krediti u istom iznosu, koje bi ona vraćala nakon rata. Iako se prije nekoliko tjedana činilo da će republikanska većina u Zastupničkom domu to prihvatiti, na kraju su ipak odbili. 

Predvodnica pobune

Stoga ne čudi da se na udaru stranačke desnice našao predsjedavajući Zastupničkog doma Mike Johnson. Tim više jer je na tu dužnost izabran kao kandidat MAGA frakcije. Johnson je mjesecima odbijao staviti na izglasavanje prijedlog pomoći Ukrajini. Na kraju je popustio, ali je jedinstveni prijedlog Bijele kuće rascijepio na tri odvojena zakona. Tako je republikanska krajnja desnica dobila barem teoretsku priliku da izglasa pomoć Izraelu, a spriječi izglasavanje pomoći Ukrajini. Na kraju su preglasani s 311 za i 112 protiv.

Predvodnica pobune protiv Mikea Johnsona je zastupnica Marjorie Taylor Greene, vjerna sljedbenica bivšeg predsjednika Trumpa. U želji da spriječi izglasavanje pomoći Ukrajini, zastupnica Taylor Greene sve je manje koristila argumente kako se pomoć treba vezati uz rješavanje problema ilegalne imigracije (posebice iz Meksika), a sve više koristila argumente Moskve. Tako je cijeli ukrajinski narod nazvala nacistima. Ustvrdila je, između ostalog, i da će obnova američke pomoći samo povećati ukrajinske žrtve. Zbog toga je zastupnica Taylor Greene dobila nadimak "Moscow Marjorie".

Bijesna Marjorie Taylor Greene prijeti da će pokrenuti proces smjene predsjedavajućeg Zastupničkog doma, njenog stranačkog kolege Mika Johnsona. No ovog puta za smjenu nije dobila podršku ni stranačkih kolega ni medija naklonjenih republikancima. To ne znači da će zastupnica Taylor Greene odustati. Tim prije jer su demokrati već objavili da neće spašavati Johnsona. A zašto i bi kad takve svađe i obračuni dodatno slabe Republikansku stranku.